EN IDIOMAS
|
TZ'UTUJIL |
ESPAÑOL |
|
K'AAK'A CHIKOP Xuub'an juutiij, xwinaqarsaxi jun chikop cha'
|
NUEVO ANIMAL Una vez inventaron un nuevo animal, atraparon
|
|
RI RAJAW RI CHOY (KAQCHIKEL)
|
|
|
JA JUN TI MIX K'IN JUN CH'OOY Xu b'an jutiij k'o jun ti mix ja n chajini ja jaay xin jun ixoq k'in jar ixoq ma ti rajo ne okta ja ch'ooy pa ra chooch , ja k'a jutiij jar ixoq b'e pa b'ano lo q'ooj , ja k'a mix xu ya kaan ja mix pa tzak b'el jaay k'in ja mix kor waraam , wari' ja b'artri yakawi' k'uin ja ch'ooy xoki ja pa jaay k'in xu maj k'oto jun ru juul b'artri ne kewi rukiin ja rachab'iil k'in ja ka mix , k'in jar ixoq ma ki tzetonta ja jul rnon kaan ja ch'ooy , q'axi oxi q'iij toq xu tz'eet k'in xu yakaan ja mix b'atri jar k'oton wi ja jul ja ch'ooy k'in ketri ja mix , ja ch'ooy xu tzet chi mataji chajixiik mal ja mix k'in xu k'ot chu kun jul ja neleel k'a pa b'eey k'in tri xeltowi k'in ni ma jutij chik meloji.
|
EL GATO Y EL RATÓN Una vez un gato que cuidaba la casa y que la dueña de la casa no queria quie en la casa entraran ratones ni mucho menos ratas y un dia la señora se fue al mercado y dejo a su gato en la cocina y que si el gato el guardian de la casa tenia mucho sueño y el gato se durmió y un raton estaba atento a que entrara en la casa y que tenia mucha hambre y en tro en la casa y escarbo un hoyo para los demas ratones y el gato no sintio cuando llego el raton y la señora no se habia dado cuenta que ya habia entrado un raton en la casa pasaron 3 dias cuando la señora se dio cuenta que entro un raton en la casa y le enseñaron al gato donde escarbo el raton y el raton ya no podia salir de su casa que habia escarbado y fue asi que el raton yano tenia salida escarbo otro hoyo para salir a la calle y fue asi cuando el raton nunca volvio a esa casa. |
|
JA IXOQ CH'UU' Jar ixoqi ojer nkexbejki neé ch'ajom qaj paya' ke yo'on, ne ki kanojel china jule kichib'il cha utz k'a mak'ota ne xib'eni xarumajk ki kk'aaaxaan c hi wi xayoon natb'e xhiya' nelto jun ixoq xhawach jani ch'uu' ritz'ajtiik jar palaj nij ixoq nkayi jakk'a rujey nij junaan kkkk'in rujey ch'uu' ja wi jawa ixoq ch'uu' xu k'ut rii chawach jun winaq jak'a ntz'arob'i nok chik ixoq ch'uu' ri toq nuk'ut rii' chikewach ja winaq xar chib'il nrajob'eej xa rumajk ari' ner taralb'ej ja ri xoqi' toq neb'e pa b'anoj ch'ajom chiya' |
LEYENDA DE LA MUJER PESCADO
|
|
JA IIK' TOQ NB'E PA KAAJ Jar ojeer cha',ja toq nb'e ja iik' pa kaaj maxko'li
nkeeb' an ja winaq
chi riij, chi q'ojoman |
EL ECLIPSE Dicen que cuando se daban los eclipses de luna, la gente se tomaba el trabajo de sonar ollas, sartenes, latas y otros objetos ruidosa, con el fin de que se alejara y ya no se dieran tales eclipses. La luna siempre provocaba eclipses, a veces parecía que solo por molestar a la gente, pero las personas del pueblo no se cansaban de sonar los objetos para que se quitara del sol. Dicen que una vez se produjo otro eclipse de sol y la gente, como de costumbre, empezó a sonar ollas, sartenes y trastos, pro la luna no hizo caso y en lugar de hacerse a un lado, se fue directamente con el sol a darle queja. Bueno empezó a decirle al sol estas gentes son muy desobedientes. No agradecen para nada la luz que les doy de noche el sol, luego de escuchar todo esto ya estaba para responder a la luna, cuando de pronto, la planta de la hierva espinosa respondió a la luna de esta manera: no sea mentirosa, porque la gente de la tierra es muy obediente como no te va a respetar y como no van a agradecerte la luz que les brinda de noche? Si lo haces con migo si soy espinosa y me besa cuando me encuentra en el campo como es que t quejas así?.
|
|
SUB'UUNEEL
|
ESPANTO
|
|
AA LUU' JA KAMSANEEL CHOKOPAA'
Ja k's toq jar aa luu' rachib'iil ja ruutz'ii' ke tz'et chi e k'o pa jun b'eey toq ke tz'et ee tzaqnaq chik . jar aa luu' xk'axaaj jun qulaaj ja ma rotaqta ruwach ,k'in b'ix che re naq che re nee qajo ' nee kamisaaj jar umul jala jule chokopaa' ee xuwin anin k'in jar ixix nkix kowini nee meel jun chiki kojol . oxi ' q'iij xe tz'apee' chapan ja jun jab'el k'olob'al, k'akk'ari xe kowini ke wil ja bn'eey cha nee meloji chi kochooch k'in ma xe kowinta' ke b'an ja nkajob'eej. |
PEDRO EL CAZADOR
De proto Pedro y sultán se encuentran en un lugar muy hermoso ,quisieran salir pero ya no encuentran ningún camino, están perdidos . Don Pedro escucha una voz extraña que le dice : por que quieren matar a los conejos estos animales me pertenecen ,ustedes no pueden llevarse a ninguno . tres días permanecen encerrados en ese precioso lugar después encuentran el camino para regresar a casa sin haber logrado el propósito. |
|
JA K'ULB'IK
|
EL CASAMIENTO
|
|
JAR AK'AAL AA XUAAN
|
EL NIÑO JUAN
|
|
JAR AK'AAL B'ONOOL SII'
|
EL NIÑO LEÑADOR
|
|
JAR UMUL K'IN JA KUUK Xu b'an ju tiij jun umul saq riij b'ijneem nub'an chi paam jun chenooj xu wil jun ti kuuk qas k'iyarriij xe b'e junaan chi paam ja juyu' kimajoon b'ijneem qas ne kikoti toq xqalajinto chi paam ja kochooch utz ke waach xki b'iij chi ta jutiij neelel chi paan ja juyu' xa rumajka chi maxako' nko' nkojb'eej neejtz'ani laj xeti'ji rumaal jar utiiw.
|
EL CONEJO Y LA ARDILLA Había una vez un conejito blanco que paseaba por el bosque se junto
con una ardillita vivaracha. Decidieron ir al bosque , caminado contentas
se les apareció un lobo el conejo y la ardilla corrieron hasta llegar a
su cueva. |
|
JA IXOQ CH'UU' Jar ixoqii' ojeer nkixib'ej kii' neech'ajom qaj pa ya' keeyoon, nekikanojel chik na julee kachib'iil chi utz k'a ma k'o ta nexib'eeni, xa rumajk kik'aaxaan chi wi xa ayoon natb'e chi ya' nel to jun ixoq chi aawach jani ch'uu' ritz'ajtiik, ja rupalaj q'anij ixoq nkayi, ja k'a ruujeey q'anij junaan ruuk'iin ruujeey ch'uu'; ja wi jawa' ixoq ch'uu' xuuk'ut rii' chi ruuwach jun winaq, ja k'a ntz'atob'i nok chik ixoq ch'uu'; ja toq nuk'ut rii' chi keewach ja winaq xa ruchib'il nrajob'eej, xa rumajk ari' nerutarab'ej jar ixoqii' toq neeb'e pa b'anoj ch'ajom chi ya' |
LEYENDA DE LA MUJER PESCADO
Antes las mujeres tenían miedo de ir en la playa solas, tienen que ir con mas mujeres así no les suceden nada, ellas cuentan que han escuchado que, cuando uno va sola en la orilla del lago le sale una mujer, entonces a quien se le parece se convierte en pescado y se queda allí ya no puede salir del lago, según comentan que esta mujer cuando sale quiere ver a otra persona así como ella, es por eso ella persigue a las mujeres cuando llegan a lavar ropa en el lago. |
|
JAR AACHI JA K'O RUTO'ONEEL
|
LEYENDA DEL HOMBRE QUE TENIA UN MOZO Había una vez un hombre que tenía un mozo, a medio día llegó con el mozo para avisarle que se tiene que regresar a la casa a las tres de la tarde, porque va a llover mucho, entonces el muchacho se extraño lo que escuchó y preguntó ¿porqué será que él sabe que va a llover hoy en la tarde? Y cuando el patrón vino él siguió trabajando, se fue donde fue el patrón, se escondió el patrón no se dio cuenta que el mozo se fue tras él llego en unas rocas y se le abrio una puerta, entró el patrón, había allí tres colores de traje: un blanco, negro, y un oscuro, el patrón se iguió di como un ángel subió al cielo empezó un gran trueno el patrón se le olvidó dejar cerrada la puerta, entró el mozo y puso el traje negro, rápido se puso obscuro las nube empezó un gran relámpago siguió mas. El patrón se iguió dió cuando vio el ángel negro lo siguió y pudo capturar cuando vio era el mozo. |
|
NKEMOL KI' Q'ISOOMA' Xuub'an jutiij jun aachi k'o jun rochooch ma k'ota k'o chi paan ma rojtaq ta chi ee k'o julee' q'isoomaa' nekimolokii' chipan ja rochooch, ja k'a qisoama' k'o jun k'omol ke b'eey ja' ne toqoel b'arki' ek'owi jare kik'uleel, ne rutaqeel chi ne kik'a' kalmo ja ki k'uleel, ja k'a k'omol ke b'eey nb'ijel chike jab'i maxkixkob'inta xtek'amto ja ralmo ja qa k'uleel nek'ama' ralmo ewaxayiil o jun chike ewalk'uaal. Jab'ik'a xkixkowini xtek'omto ja ralmo ja qa k'uleel nqa'an jun nim laj maq'iij ma ti qatz'at chik k'ari' ja qa k'uleel chuach ruch'uleew. |
REUNION DE LOS CHARRACOTELES Había un hombre que tenía una casa vacía no sabía que en su casa re reunían los charracoteles en donde hay enemigos el rey deba instrucciones a los characoteles les decía que si hay alguno de ustedes no logren capturar el alma del enemigo tienen que traer uno de sus familiares si es hombre es obligado de ir a traer el alma de su esposa o uno de sus hijos, si es mujer se tiene que a traer el alma de su esposo o uno de sus hijos si el characotel logra capturar el ala del enemigo el rey se pone muy contento y lo celebran, porque esa persona se va a morir seguro ya no va a existir más sobre la tierra. |
|
JAR IXOQ Pa jule utz laj taq kotz'ij xkojtaqij ki jun ixtan k'in jun alaa'
xkech'ob' chi no'ok ketxij ki´xkech'ob' chi xa juun nek'ejewi' chipan
nojeelal ja ki k'aslemaal.
|
LEYENDA DE UNA UJMER En un bello jardín de conociron dos jovenes que se decidieron hacerse novios y prometieron casarse estar juntos toda la vida. Llegó un día en que decidieron casarse la mujer ilusionada se preparó y se sintió la mujer mas feliz del mundo porque pensó que se iba a encontrar con su futuro marido ante la iglesia. La sorpresa que llevó es que ya no llegó su supuesto esposo ella se decepcionó mucho se decidió atarse, los novios de ese pueblo donde vivió sufrieron mucho porque cuando una persona tiene a alguien a quien amar esta mujer se les aparece engañandolos , y hasta aveces llega a matarlos. Una vez una muchacha tenía un novio vivía lejos de su casa y el muchacho cuando llaga a platicar con la novia tiene que montar un caballo le sucedió una vez se salió una bonita muchacha la subió en su caballo, y el caballo empezó agritar cuando él muchacho se volteo vio la cara de la mujer que se convirtió en una calavera y murió el muchacho. |
|
JAR AKK'AAL K'IN JA JUN AACHI TINOY TI RAQAN Xu an jutiij jun ak'aal ajsaajeel, qas kos to par saamaaj xb'ij che ja ruutee' chi ja chikouq'iij ma ti samaji maxkk'o xkosto xb'ijche ja rutee nin wari chajni kk'amaloo' ninyakatajto, toj k'a saqari xya'i pon ruway rumal ja rutee', b'ix che chi nij nb'enawi chipan jar samaaj chi utz k'ari ntzuri ja saaaj ja chaj ni k'a chuaq k'a xkatuxlani nexi rumaal ja ru tee' xb'ixchik jutiij che ja ruutep chi nij qas kosnaq, toqk'ari xuch'ob'el na xb'e parsamaaj qas k'a panik'aj ja ru beey toq xu k'ut rii' jun aachi chuach ja qas tzeel rupalaj xbéjkan rii' chuach xujqaj chajaay xb'ijkan chinojelaaj naq xu tz'atkan in nijkami. |
EL NIÑO Y EL ENANO Sucedió una vez un niño trabajador, en un día llego cansado a la casa dijo a su mamá mañana no voy a trabajar porque ahora estoy muy cansado dormiré temprano necesito descansar y voy a levantar tarde dijo a su mamá cuando amaneció se levantó empezó a desayunar, la mamá dijo hijo ahora tienes que ir a trabajar así se terminara rápido el trabajo y mañana será tu descanso le dijeron y el insistió a su mamá que estaba cansado después obedeció a su mamá, estaba llegando a la mitad de su camino, cuando se le apareció un enano que tenía la cara fea el niño se asusto mucho cuando llegó a su casa contó todo lo que vio y se murió.
|
|
JULEE ITZEL TAQ WINAQII' Ja qas ojer xewinaqer julee winaq jun wi na kib'aniik chi kewach jar aj wawee'ii' cha'. K'a cha jun paraj ya' kipetik xe'ulqaj wawee' kukl'in ja qawinaaq. Nij itzel kib'aniik, ni ma ta b'ij ta winaq chi ke cha', xa nij naxib'ej awii' kumal, xa nij chakop skib'anik, xa aruyon ki palaj ja nij rxin winaq wi kik'aan cha'. A ja'ee' k'a ri' xe xiwb'en kixin ja qatit, qamama', che wi k'a xekikalwachij ja'e itzel taq yab'ilal kumal, ja nij xekam el rumlal . Ek'ok'a nik'aj xe'animaj el rumal kixib'eb'ej kii', b'ar la qas xeb'e wi nij ma k'ota rub'ixiik xkeya' kaan. Ek'ok'a jun mook ja kipab'a' kii' chi kewach, k'iy laj mul xech'ojin kuk'in. Ketij na kichoq'aq' kuk'in , toq k'iswani xekostaji xka'a e jun ti mook, che wi ma ch'ob'ol ta xekeb'an qaj qati't, qamama'.
|
UNAS
PERSONAS HORRIBLES Dicen
que antiguamente había unas personas que eran muy distintas a las
personas de aquí. Venían desde el otro lado del lago y llegaron hasta
aquí en donde estaban nuestra gente. Eran muy feos, casi no se les podía llamar personas,
eran tan terribles que asustaban. Tenían la apariencia de un animal; únicamente
la cara era de persona. Ellos solo vinieron a asustar a nuestros abuelos, por
eso mismo nuestros abuelos se enfermaron repentinamente de enfermedades
malignas y se murieron. Hubo quienes huyeron por el susto que tuvieron. No se
sabe a donde fueron. Nunca mas volvieron. Eso si, hubo un grupo que lucho contra ellos y sostuvo varios enfrentamiento. Lucharon bastante, al fin se cansaron porque eran pocos; pero eso mismo nuestros abuelos y abuelas se dispersaron |
|
RAJAAW JUYU' Ri juyu' wawa'. Kowilaj taq'aj, kow ri ruwach'ulew. Kipalib'al ri espíritus ma chi qa ta k'o. Kow ri ruwach'ulew wawa' ta le nik'aj Siwan, ntoq' ri ak'al nik'aj aq'a' rixin alaxib'al, xqak'axaj jumej roj. K'o jumej xojb'a chaq'a', kik'in nutz'i' qas rixin alaxib'al kom ri tz'e re' aj chikapanel ye chikap chikap tus xub'an k'a chi re' xenwuk'aj el e ju'o' nutz'i', yekikanoj tol, yekikanoj aq'awinaq, wuch', xa b'ichiki chikap xkil. Tus xub'an k'a chi re' xib'a el qas kra la' nik'aj Siwan chi qa qas nik'aj aq'a' rixin alaxib'al xin wak'axaj xoq' ri ak'al, ma xew ta re' niq'ajan chiqa ri ch'ich'. Re' ri nik'aj Siwan kowilaj ulew. Ruma re' ri ma nuya' ta ri' pa kiq'a' ri winaq nikajo' nikiq'axaj nimab'ey chi la', achiki na la' xti kib'an. Ma l xkekowin xti kijaq piki k'o rajaw ri juyu' chi re' ri nik'aj Siwan. Nimaloj chikap rajaw la' le lugar, nimaloj aq la' rajaw, e k'o ak' chi qa chi la', otzilaj taq ak' e k'o. Nimaq taq mama'i' rixin pa Juyu' ri e k'o chi la', rutz'iton nte', xate' qanaj pa q'ayis ri mama' cha'. Rutz'iton kaminaq nte' ojer. Chi re k'o jun nimaloj ab'oj tz'ib'an ruwach, tz'upulib'al re', ja' wajaw xti k'alo wixin, kowilaj ulew re' chi re'. Nimaq taq achi'a' yek'e' chi re', aj ronda, achi'a' rajaw, tus kijawal re' ri nimaloj aq. Ta k'a ri aq. Wuya' ri' pa ruwaran ri ingeniero rixin b'ey. Majun nuchi'ej jat rat yatb'ano mandar wa wa', xcha' cha ra ri ingeniero taq xuk'aq ri chi'ich' aparat. Xub'ij che ra pa ruwaram cha': Wa xta tz'ila' ri juyu' nik'is aq'ij, yab'a ma yak'ije' ta chik, xchi'ax ri achi' cha'. Tus kre re' xutnab'a kan samaj ri achi re'. La' le juyu' kachoch nimaq taq winaq, e k'o rajaw. Wa nawajo' namol junik' asi', wa achiki na nab'an rujawaxik nak'utuj na pa ruq'a' rajaw. Ri wa wa' k'iy kowilaj taq juyu', xa ta chajij awi'. Wa qas chi wqa maq'alaj ta nab'an yab'a nuk'ajol. Pr chi qa wa majun ágil amak nab'an relik yab'iyaj, majun nak'alwachij ta. Ta rin ma xa ta kak'al aq'awinaq, alow, tol xenub'anala' kik'in nutz'i' pr majun sin k'alwachij ta, pork nik'utunel. K'o yiwar tzan Pa Jayb'al, k'o yiwar Xe Jayb'al majun xin k'alwachij ta. Rin k'o xin war pa taq k'a chelaj, xiwar pa jun pak, k'a ja' yen wak'axaj yeb'a'on tz'e', yib'a el chi kitzu'ik nib'enwila' kichapon jun tol wa achiki na chi chikap ri tz'e'. majun xin k'alwachij ta mask kowilaj juyu' ri xink'eje' wa, piki otz nuub'eey.
|
EL DUEÑO DE LA MONTAÑA El terreno de aquí, es un terreno muy encantado y fuerte, tan fuerte es el mundo de aquí. Es el lugar donde paran los espíritus. No existe por así nada más. Es fuerte el mundo de las montañas de por aquí. Por ejemplo, en Nik'aj Siwan, (En Medio del Barranco), llora el niño Dios a media noche de a Nochebuena. Nosotros lo escuchamos una vez. Una vez nosotros fuimos de noche, acompañados por mis perros cazadores, en la mera Nochebuena. Me fui con el a cazar animales, entonces sucedió que esa vez me llevé cinco perros para ir en busca de armadillos, mapaches pisotes o cualquier animal que encontrara. Entonces sucedió que esa vez, me fui por pura casualidad allá al lugar llamado Nik'aj Siwan (En Medio del barranco. Era la mera media noche y además Nochebuena y cabal escuché cuando lloró el Niño, y no solo eso, sino que también repicaba una campana. Ese lugar Nik'aj Siwan es encantado. Es un lugar fuerte. Por eso es que no se deja en manos de la gente que quieren hacer pasar la carretera allá, pues no se sabe que hará esa gente. Saber si podrán pasar la carretera en lugar porque tiene Dueño. El Dueño de ese lugar es un enorme animal; es un gran cerdo ese Dueño, también hay pollos en ese lugar, buenos pollos hay allá. Grandes pollos propios de la montaña. Mi madre los ha visto. Ella dice que los vio cuando el gallo subió l monte. Si, los ha visto mi finada madre muy de antes. Allí existe una gran piedra que tiene escrita la superficie. Es un asiento, ¡Ah! Que Dios me guarde de comentarlo porque ese es un lugar encantado grandes hombres permanecen allí, son los de la Ronda. Hombres son los Dueños y el cerdo es el gran jefe. Hablando del cerdo, dicen que habló con el ingeniero de caminos en el sueño. No es posible que usted mande aquí, dijo el cerdo l ingeniero cuando él llevó los aparatos par medir la carretera que iba a pasar por el lugar. Dicen que le dijo al ingeniero en sus sueños: si perjudicas la montaña, termino tu días. Te irás ya no te quedarás más en este mundo. Así dicen que le fue dicho al hombre. Pues fue así que ese hombre dejó de trabajar. Esa montaña es la casa de las grandes personas. Tiene sus Dueños. Si quieres ir a recoger un poco de leña, o hacer otra cosa, antes es necesario pedir estar en las manos del Dueño. Aquí, hay muchas montañas fuertes o encantadas y uno debe cuidarse. Si haces cosas indebidas te iras, hijo mío. Pero si no tienes culpa alguna, si caminas sin hacer nada malo, no te va a pasar nada. Por ejemplo, yo he matada más de cuarenta mapaches, tepescuintles y armadillos con mis perros, pero no encontré nada malo, porque antes lo he pedido. A veces me he dormido en Tzan Pa Jayb'al, otras veces me he dormido en Xe' Jayb'al, pues no me pasó nada. Yo algunas veces me he dormido en las montañas. Dormí entre las piedras en un escondite, de repente escuchaba los ladridos de perros y cuando me iba a verlos encontraba a mis perros atrapando un armadillo o cualquier otro animal. Pues no me pasó nada malo aunque el lugar en donde estuve es peligroso y encantado. No me pasó nada porque mis caminos siempre han sido rectos. El caminar entre las montañas cazando animales lleva una multa, es necesario quemar candelas. Las candelas que se queman sirven para pedir, para que te den permiso para caminar por donde quieras. Si no la has pedido de esa forma tendrás problemas cada vez que sales, ya sea a traes leña, a sembrar milpa, o a viajar cualquier lugar. Eso es lo que se debe hacer.
|
|
JA NIMALAAJ CHI'LIN JA K'O CHI PAAM JA TINAAMIT XE KUKU'
AAB'AJ Ja qati't qamama' ojeer qas ee k'owina qas maxko' julee' keewa' kinaa'ooj xa k'a rumaal ari' xkeeb'an jutiij cha' k'o juuna aachi k'utuul rutzijob'ssl Asjaaw, ja k'a awa' jar aachi cha' q'anij rotaaq wi' chi ja winaq q'nij maxko' wi' ja keewi' kinaa'ooj xub'iij k'a chi ke ja ch'ilin le' ja rekajoon pa ruuwi' ja roochooch Aajaaw ma ja ta ala' jar eewixiin ixix jar eewixiin ixix k'a k'o chi na ari' ja ri' jar ee chi'lin ixiix jar ri' ja qas maxko' nim qas maxko' utz chik na chi ruuwach ja julee' le' nee cha', xa xer wa ari' ja ri' ja nimalaj chi'lin pa k'istalin k¿o wi' nee naq chi re ma ti qaab'an juun ti k'utuneem chi re ja Juyu' Taq'aaj nee, cha', ja k'a winaq utz k'a ari' nee chee, xkeeb'an ja kutuneem cha' xkeekoj ja q'aaq' chi paam ja juyu' taq'qaaj chi ruuwach ja k'istalin, k'iylajmeej ja xepejti' ja toq k'a tzuri' ja k'utuneem xkemoleel k'a kii' konojelaal ja ruwinaqiil ja tinaamit, xeeb'e k'a ak'aalaa', ixoqii' aachi'ii', konojelaal xeeb'a cha' ja toq k'a xo¿pooni q'anojo chu paam ja loq'olaaj juyu' taq'aaj xkeemaaj. Rukanoxiik ja loq'olaaj chi'lin cha' xa k'a jalaal xe k'a yqaj chi paam juun tikool siwaan ja toq xkeetz'at qaaj juun nimalaj chi'lin k¿o chi ruuwach juun nimalaj aab'aj, k'a ja k'a ari' xeeqaj chi paam ja siiwaan k'in xwxukee' chi ruuach ja loq'olaaj aab'aj k'iin xkik'utuuj chi jutiij chi re jar Aajaaw.
Kee ri k'a xkeeb'an cha' xkeeya' kaan cha' xepejti' jar eje'ee' chi
ruuwach taq kochooch, xa qa k'a saqari' ja chi kawaq'iij xeqotee' chik chi
paam ja k'istalin ja toq k'a xee ee qajq'anoj ma k¿o chik ta pa
ruk¿olib'al ja loq'olaj chi'lin, ja toq k'a ari' qas neb'isooni rumajk
chi ja juun ch'ilin, qas utz qas nraqapujan riij k'in xa ruyo'oon nsilib'i
cha', kee ri' k'a xkeeb'an ja qati't qamama' qas k'a nti'oon chi ka cha'
ja chi ma k¿o chik ta ja juun nimalaj chi'lin ja b'aar kiya' oon kaan wi'.
Kee ri k'a xkeeb'an cha' xxkeemaaj chik jutiij rukanoxik ja toq k'a chi qa
ri' xketz'aq'nojoj cha' ja nimalaaj chi'lin q'anij tzaqaal chik pa ruuq'a'
juun nimalaaj kowlajchee' xa xer wa ari' q'anij juun nimalaj kumatz
ximonaq rixiin, ja k'a winaq cha' xkeemaaj rutojq'iik ja kumatz tz'an taq
chee' ja k'a nimalaaj kumatz q'anij ma tusil rii' chi qa k'a jalaal xulqaj
pa keewi' chi eje'ee' nekowini nkeepo' kii' chi chikop cha' xkeemaj
kipo'iik chi taq chikop, ee k'ooli xkeepo' kii' chi qastaay, chi am , chi
kaab', chi ajch'amey, chhi xiijk cha' qas nkeetzop ja loq'olaj kumatz cha'
xa xer waa ri' ja loq'olaj kumatz q'aniij ma xtzoqopiij chik ta wi' ja
chi'lin . Xa k'a kee ri xuub'an ja toq xekowin ta ja qati't qamama' xkek'aam to ja nimalaaj chi'lin, xa ka rumal ja kaamik k¿o juun aab'aj chi ruuwach xalqat -CRUZ- k'o juun aab'aj ja b'aar k'o wi' rajtaal ja juun nimalaj chi'lin ja k'a wa' ja xkeeb'an ja qati't qamama' ja k'a wa' ja utzilaj taq naquun ja ee kiya'oon kan ja nimaq taq winaq chi qe, ja noqb'ison wi' ja ma xekowin ta xkeek'am ta ja chi'lin ja xata xkeejoxh' keewach xe waar t ruk'iin, ja kamiik k'o ta juun nimalaj chi'lin a ri' quu
|
LA GRAN CAMPANA DEL PUEBLO DE SAN JUAN
LA LAGUNA Nuestro antepasados tenían muchos conocimientos por eso una vez un sacerdote y que conoce que nuestra gente tenia mucha sabiduría y les dijo sobre la campana que estaba sobre la iglesia que no era la de ellos donde todavía existía otra que era la mas grande y mejor que eso la campana estaba en lugar llamado Las Cristalinas les dijo que hicieran un impedimento ante la naturaleza entonces hicieron un sacrificio maya en ese lugar fueron muchas veces cuando terminaron todos los sacrificio se juntaron todo ,los del pueblo todos se fueron y cuando llegaron en la montaña empezaron a buscar la gran campana cuando miraron en un barranco vieron la campana que estaba sobre una piedra entonces dejaron en el barranco y de arrodillaron entre la piedra y le pidieron nuevamente al ser supremo (Dios) . Así lo hicieron levantaron la gran campana pudieron sacarlo dentro del
barranco venían cargándolo y se cansaron mucho cuando llegaron a la
orilla del barranco entro la noche entonces pensaron que lo dejaron allí
sobre una piedra pensando que ningún haragán podía cargarlo y que
regresaran mañana para traer. Así fue dejaron la campana y regresaron a sus casas. Al día siguiente
subieron nuevamente al lugar de las cristalinas y cuando llegaron ya no
encontraron el lugar donde ya no había la campana y entonces se pusieron
tristes porque era muy bonita y solo se momia Ali hicieron nuestros
antepasados les dolió mucho por no encontrar la gran campana. Así paso empezaron a buscar nuevamente la campana cuando vieron estaba colgado en la rama de un palo encino y una gran culebras que lo tenia amarrado entonces la gente empezaron a sacar la culebra con palos pero la culebra no se movía para nada de repente se le ocurrió que ellos odian convertirse en animales y Ali empezaron; algunos de convirtieron en arañas en abejas, Aguilar y picaron mucho la culebra pero aun así la culebra no se soltó de la campana. Así fue que no pudieron traer la campana por eso en hoy en día que hay una gran piedra en una cruz como señal de la campana. Esto fue lo que hicieron nuestro antepasados, esto es lo bueno lo que nos han dejado lo que nos tristeza es que no pudieron traerla y si hubieron dormido junto con la campana entonces estaría con nosotros.
|
|
XELAJUUJ B’ANTAJ NAQ Wi’ K’o jun ixten ta Ximeena ruub’ii’ ja k’aari jar ixten lajuuj q’iij k’ejeenaq rixin lajuuj rujal b'al iik’, ja rutee’ Xiomara ruub'ii'. Ja k’a ta Xiomara ja toq xok to yawaa’ chi riij ja ta Ximeena ja toq k’a kéje'ee’ ja ta Ximeena k’o jun ruyob’iil ruk’aan rub’aqiil rub'och'iil keeri’ b’iix chi re ja ruutee’ rumaal ja kunaneel. . Ja k’a chi jun iik’ chik ari’ ja ta Ximeena qas ruumaal ja ruyob’iil, ja k’a ruutee’ k’amareel b’aar neekunax wi' ja winaqii' ja k'a toq b’iix chi re ja rutee’. Jun yob’iil ruk’aan ma jiik ta chi yob'iil ruk'aan neexi’ ruumaal ja kunaneel. Ja k’a ta Xiomara xuumaj julee’ tziij maxko’ tziij xb’iij chi re. Ja ruchajiil nuutz’uj k'in chaqajaa’ nuutzuj rii' ruyoon, ja k’a kunaneel xb'iij chi re maxko’ panachii’ ta ch'aabo’ naq naab’an chi re jar awaal. Ja k’a ja’ q'anij ma ja ta nuuch’ob’ xutuj to rii’ chi ruuwah ja q’omaneel ja toq kaari ja raj kunaneel xk’axaaj ja ta Xiomara xuupitz’ rri’ xe’ jun ch’ijch’ . Ja k’a jar ixoq kunaneel xuk’ameel ja ta Ximeena cha jaay kee ri' k’a xuub’an k’iiy to. Xuub’an k’a b’elajlajuuj juun pa jun nimaq’iij Xelajuuj xriili jun alaa’ xuumaj tziij ruuk’iin Saqar qaaj xok ruutziij , kee ri' keeb'an to jun , ka’i’ oxi’, junaa’ keeri' keeb’an xok to yawaa’ ja ta Ximeena xb’iij chi re ja rutziij chi yaawaa’ chik ja toq k’aari xb'iij chuwaaq nin peeti awuk’uk'iin toq ta qa'an ari' naab’eey q’iij ruukab’ rox q'iij keeri’ xuub’an chik jar alaa’ ma xul k’utu' chik ta b’i' ja rupalaj , keeri' k'a xb'an taji', jar raal ta Ximeena q'anij ch’ujar qaaj jari’ q’iij saq k'in xekanox chik na ruumaal jar ixoq b’aar chi ri' k’o wi’ q'anij max riil chik ta. Keeri xb’e juun juunaa', ka’i’, oxi’, saq xmestaaj jar ixoq b’aar chi ri' k’enaq wi' . Chaqa k’a jalaal xb’e jutiij pan ixiim uleew toj xk’axaaj k’o jun ixten kaminaq kaan neexi' rumaal juun ixoq ja toq xe k’ut chi ruuwach ma k’o ta ja ruub’ii’ ya’oon kaan chi ruuwach ja ti tz’aaq. Keri xuub’an, chi ri’ k’o wi’ kaamiik ja ta Ximeena chikikojol ja kaminaqii' k’o wi’ ja ma q’alijinaq ta ja keeb’ii’. |
|
|
JAR IXTAN SAAQ’OOR. (K’O JUN IXOQ K’O RUCHAJIIL) K’o jun ixtan qas saaq’oor k’o kuk’iin ja rutat’a, q'anij ma k’ota nraaj nuub’an , ni b’iix chi re, ta b’ana’ qa waay, q'aanij ma ti raajo' nuub’an, k’o k’a jun q’iij xk’ule’ii' xb’e pa roochooch ja ralitee, toq xapoooni q'anij ma k’ota wi’ nuub’an, qas k’amoloo' ni k’asooji', ja ralite e, nb’e pa juyu’ k’in nib’iix kaan chi re xtaab’an opoon qaawaay neex kaan, ja k’a jar arjaa' qas jun saaq'oor k'in ma tuub'an opoon ja way; ja toq nulqaaji' ja ralitee q'anij ma ruub'anoon ta ja way, q'anij keeri' wi' nuub’an, k’o k’a jun q’iij xbiix chi re rumaal ja ralitee, ma utz ta naab’an chi re rawachajiil; ja jun ixtan utz t'ara xche chi re ja ralitee; ja k’a toq xulqaaja ja rachajiil, xub’iij opoon chi re, jar atee´qas xin ruuchap, naq chi re k’a neex ruumaal ja rachajiil, ja nub’iij ja raatee’ chuwe; qas in saaq’oor; ja raachajiil xubiij, ma xa k’a ma k’at saamaaji; ma utz ta k’ala naab’an, ja k’a jun ixtan xub’iij , utz k’aari’ kin samaj nak’a. Toq k’a xuub’an nik’aaj aq’aa’ ja jun ixtan , xub’iij cha; ja utz k’a nb’an, ni nok na jun q’iisoom o jun kumatz q’iisoom, xuumaj ruuch’ojbik; xb’e pa tuuj xul q’aaj jun itzeel na ooj chi re, ke wa’ nb’an ri', keeri nb’iij, xuumaj rub’iixiik, in kumatz q’iisoom in kumatz q’ayisoom, wuquu meej xb’iij ja keeri' k’in wuqu meej xuuch’ik mayiij ruuwa’, ja toq b’antaji' wuquu' meej ruumaal xa q'anij xooki' kumatz q’ayisoom cha, ruumal ja rusaaq'oriil xuub’an keeri’ cha’. |
|
|
IXOQ RAJAW YA’ Xuub’an jutiij jun taa’ xuutz’et jun ixoq, jun nim laj ixoq xule’to chi ruuwach taq juyu’ kela’ pa ruub’eey san Pablo ; jun saq laj ixoq . Ja toq xuutz’et opoon jar ixoq ja taa’ q'anij xib’eej rii’ rumaal , ja taa’ pi teew chi riij nij ma ti ch’ob’otaj chik naq nuub’an. jar ixoq xule’ to nuutz’et opoon ja taa’ . Ja taa’ nb’iij qaaj pa ruuk'u'x, maltiyoox jaa' wi’ max ti tzale’pita wik’iin keeri’ nb’iij qaaj ja taa’ , ja toq k’a xuutz’et poon ja taa’ , jar ixoq qaj qaaj pa ya’; pa nej qaal qaj qaaj ntz’et opoon rumaal ja taa’ tej qaal k’iis qaaj jar ixoq chi paan ja ya’ . Naan chi eewi’ ja ya’ k’o rajaw, ixoq rajaaw ja ya’. |
|
|
JAR IXOQ K’O PA JUYU’ Jar ixoq k’o pa juyu’, qas q’en rusamaal ruuwi’ k’in qas me'x pa ruuwach jari’ rujawaal juyu’ jari’ jar ixoq qas k’ona’ ruuq’ijool ja toq neel to’ chi paan ja juyu’ maxko’ chokopaa qas ee jab’el maxko’ keewaach ee k’o k’ooyaa’, koj, b’alaam k’in julee’ chik. Ja k’a rixoq qas jab’el neeruutz’et konoje’l ja chokopaa jar ee rixin pa juyu’ ja toq napooni’ ja jun ti tz’et b’al q’iij rixiin kiiwa’iim ooj nuuya’ chike’ cha nerutoj b’eej chi re ja ruq'aqaanik kepaan, cha’ ma ti ki’ qajb’ej jun ruk’ayeewaal. Cha nij ee taq utz wi’ chuuwaach uuleew, jar ixoq neeruub’ixaaj chi ki’ juju' naal ja chokopaa’ ja toq neeb’e pa taq koochooch.Toq k’a xeeb’e ja chokopaa’ konojeel ja k’aari’ ja toq nuumaj tijo atineem pa jun chooy ya’ qas ch’aj ch’oj. Ja k’a ya’ maxko’ kotz’ij chuuchii’ qas ee jab’el maxko’ rub’ooniil ja kotz’ij jaa ri’ jun ti ak’aal ruujawaal ja ya’ ti ixten ja qas saq ti riij ja ti ixten qas ti jab’eel, ja toq nk’iisi’ ja ya’ pa saq’iij ja ti ixten nooq’i’ ruumaal ma k’o chik ta ja ya’, nuumaj jun chaqij chi’ q'anij maxko’li ntikonoyi’ naq nuub’an ruuyon, ja k’a nuub’an ja nuuch’ob’ ja toq nuub’an ja jab’ nuutij ja puul ja k’o chi riij taq q’aayiis ntoob’ej ja chaqi’j chi’. |
|
|
RAJAWAL JUYUB Jutiij jun k’ulaj winaq ek’o pa jun laj tinaamit , are’wa’ we jun k’ulaj winaq mak’ota kalk’uwaal xaq kitukel ek’o pa koochooch, are’ ri uchak ri achi are’ chapoj taq chikop pa juyub’ nojel q’iij kakik’ayij ti’iij chikop xaq k’ujeri’ xke’tamaj ri winaqib’ ko’pon cho ri koochooch chu tayik ri ti’iij, arek’u ri uchak ri ixoq kemoj taq atz’iyaq ku’no, k’ok’u jun ak’al ko’pon kuk’ choja xa rumaal chi ma juun kalk’uwaal utz kakilo. Xuub'an jutiij ri jun ak’aal xo’pon chik jutiij kuk’ taq xub’iij che ri tat chi ka’eruk’ pa juyub’ chuchapik taq chikop xutab’ej ri tat utz xu ta xub’iij che ri rixoqil jas xub’iij ri jun laj ak’aal, xkichomaj ruk’ ri rixoqil chi utz la’ k’ate’k’uri’ xkib’ij che chi ka’ek utz xuta ri ak’al, K’ateri’ xu’riqa ri q’ij xe’ ek xkik’om b’i jun kimache’t ,mora’l t’iq b’el q’aq’ k’ateri’ xe ek . Xo’pon pa ri juyub’ ri tat xub’ij che ri ak’aal jas chak ku’aponoq, xub’ij chi kutzukuj si’, chi’l kukoj q’aq’ k’ate’k’uri’ katob’an chi ki poch’ik ri chicop ku’chapa’loq ri tat. K’ok’u jun may b’el utam ri’ riyak’al che ri tat kok jun nima koj toq ku’ chapa’loq ri chikop xaq jerri’ ri ak’al xpaqe’ puwi’ jun che’ are’ k’u ri tat xrasaj jun nima usu’t pa ri umora’l xuumaj ub’alkatixik rib’ choch ri usu’t taq k’ateri’ xok jun nimalaj koj k’atek’uri’ xu’chapa’loq ri k’itaq chikop xuk’om lo pari sin kachoch jawi’ ek’owi k’ateri’ xub’al katij chi jutiij rib’ taq xok chi jutiij jun winaq xusik’ij pon ri ak’aal k’ateri’ xqaj loq xpe ruk’ xkimaj kipoch’ik ri chikop maj ka kinab’ej qas chak kimajim toq kakita jun nimalaj koj kuraq uchi’ xpechikij xraj tachiri jun achi xok tachi jun koj xuto’tanarib’ are’ naxkowintachik xetij mal ri nima koj are’ xe’ntawa’ are’ rumaal chi xyakataj ruyewaal ri rajawal juyub’ toq xu’kamisaj k’i’alaj chikop arek’ula’ chi’qetamaj nakaqa'enta k’ax chetaq ri jas taq ek’o pa juyub’ jacha’ nakapeta ruyewal chaqe xaq jeri’ koj k’ase’na najal q’ij cho ruuwach ulew. |
|
|
JA KI K´OIIB´AAL KAMINAQII´ K´ok´a jun qiij jun tixoq , ja ruub´i´ xtan mar´iy k´o pa jun k´ojlib´al rb´i´naan kaan armiit , ja k´o chuuchi´jun k´aq aab´al chikop , xub'an k´a jutiij xb´e tzatoj jar ch´alaal , pa jun k´ojlib´al rub´i´naan kan pa tzalu´, xuk´ameel ja jun b´eey b´ar kii nujach kamwi' rii xuk´ameel k´a ja jun b´eey tino´y ruwach b´ar ki´ k´o wi jar rub´eey jai k´olib´al kaminaq´i ( cementerio) chipaan ja jun k´ojlib´al rub´inaan patzalu´ ja k´a kib´iin kaan nikek´ul kii ja pa ruuchi la ki k´olib´al kaminaqii keri´rub´iin kaan che jaa ruchaalaal , ja toq k´ari´ xqijla´ja ruchaalaal y xb´iij che , maaltiyoox qak´ul qii wariri´, ja k´a ruchaalaal xb´ij che jat aninaq at qiyibéen la jule´qachaalaal chik jae nee ixb´e´ qas k´a majaru´ta ejtabál raqan ruya'oon poon toq xka'y opoon k´o jun tziyaq qáq yaoon pa ruuchi ja tzajpibál chii jaay b´a k´o wi´jar ch´alaal toq xka´y opoon xb´e aninaq k'in xoj k´ujli´rumaal ja jule´ruch´alaal chik k´axaaj chike naq xb´antajii chi paan ja jun jaay ri´, ja k´a jun chike ja ruch´alaal xb´iij xkamik´a ja jun qach´alaal ja k´o wari´chipaan ja jun jaay ri´ kaja´ wa'aan xin q´ijla´kaan jajun qa ch´alaa pa qi k´olib´al kamnaqii.( ASI QUE LOS MUERTOS TRAEN SORPRESA) .
|
|
|
CHIKOPII' CHI PAN JUYU' Ja pa qajuyu' ojoj maxko' chi jun chikop ee k'o chipaan, kani'
koj, b'alam, utiw, kuuk, ib'ooy, umul saqb'iin, wujch' xiwaan. |